Najstariji do sada pronađeni spomen Mosora je iz 1540. godine u osmanskom turskom popisu (defteru) nahije Jajce. U Mosoru kao prvom susjednom mjestu Guče Gore na putu prema Travniku živjeli su i katolici sve do kraja 1980-tih godina. Zbog jedinstvenog geografskog položaja koji ne dopušta širenje mjesta niti u jednom smjeru - stanovništo, kako muslimani tako i katolici napuštali su desetljećima Mosor i naseljavali se uglavnom u obližnja pristupačnija mjesta. Uz Mosor se veže zanimljiv podatak da je u njemu, kao prvom mjestu u Bosni, i prije mnogih europskih zemalja, kultiviran kukuruz još početkom 18. stoljeća čije su sjeme donijeli neki iz mnogobrojnih vezirovih pratnji dok je Travnik bio prijestolnica Bosne. Mosor se u katoličkim arhivima javlja vrlo rano - tako u Fojničkoj regesti nalazimo ga već počev od godine 1667. u popisima crkvenih prihoda i rashoda. Ono što je manje poznato - čak je jedan biskup u Mosoru namjeravao graditi dječije sjemenište za buduće franjevačke kandidate jer je smatrao da je to zdrava, skrovita i neiskvarena sredina. U Mosor se dolazilo i kroz Mosor se oduvijek prolazilo, generacije učenika i radnika i putnika namjernika prolazilo je kroz Mosor na putu prema Travniku i opet se kroz njega vraćalo a generacije Mosorana su prolazile kroz Guču Goru do škole na Krabanu, kako učenika tako i njihovih roditelja - pa već iz navedenih razloga zaslužuje da se prošlošću ovoga mjesta i njegovih stanovnika zanima i ovaj gučogorski portal. Isprepletenost pojedinih životnih sudbina iz oba ova mjesta su posebna tema. Nakon Drugog svjetskog rata, tijekom Sedmog redovnog zasjedanja Narodne skupštine Narodne republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 1950. godine, donijeta je odluka kojom se u zeničkom kotaru utemeljava Mjesni narodni odbor sa sjedištem u Gučoj Gori a u čiji su sastav ulazila sela Maljine, Mala i Velika Bukovica, Radonjići, Mosor, Radojčići, Krpeljići, Bikoši i Postinje. Na taj su način, prvi put u povijesti, ponajbolje označene granice povijesnog Gučanskog kraja - a koji je zapravo u središtu zanimanja ovoga portala!

Pogled od Gostunja prema Mosoru. Neki stari franjevački povjesničari poput fra Antuna Kneževića, bili su mišljenja da je Mosor zbog svog skrovitog i strateški važnog položaja imao značajnu ulogu u doba bosanskih srednjovjekovnih vladara i da se tu skrivaju neistraženi temelji starih obrambenih objekata.

Muslimansko groblje mezarje na Gostunju uz put Guča Gora-Mosor-Travnik. Na ovome mezarju se sahranjuju muslimani iz sela Mosora i susjednog Bandola. Jedno je od ponajstarijih mezarja travničke okolice. Gore lijevo na slici se vidi kapela sv. Marka na katoličkom groblju gdje se sahranjuju katolici iz okolnih mjesta Kule, Bandola i Putičeva te katolici iz Mosora dok su još bili prisutni u ovome mjestu. Prema popisu biskupa fra Mate Delivića u Mosoru je 1736. živjelo 62 katolika (vjerojatno zajedno s Bandolom) a prema gučogorskim crkvenim maticama u vrijeme kada se gradio samostan u Gučoj Gori 1856/1857 u Mosoru je bilo 8 katoličkih kuća u kojima je živjelo 38 članova obitelji. Taj broj je kasnije stalno opadao, još prema popisu stanovništa Jugoslavije iz 1981. zabilježena je jedna kuća katolika u Mosoru a posljednja zabilježena katolička prezimena su bila Mađar, Kapetan i na kraju Kesten. Neki od ovih su još uvijek katastarski vlasnici pojedinih parcela u i oko Mosora.

Izgradnja nove ceste ispod Mosora od 2022. godine - Mosor na cijelom putnom pravcu od Zenice do Travnik ima najuže "cestovno grlo" pa će nova obilaznica umnogome olakšati komunikaciju na tome pravcu a Mosor će se saobraćajno rasteretiti.